Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedina je postojeća visokoškolska ustanova u Hrvatskoj koja od 1919. godine neprekidno obrazuje arhitekte. Tijekom osam desetljeća postojanja upisano je 9159 studenata, od kojih je 4387 studenata uspješno završilo studij i steklo stručni naziv diplomirani inženjer arhitekture.

Svake se godine na fakultet upisuje oko 130 studenata, odabranih između četiristo i više prijavljenih kandidata za studij arhitekture. Odabir se obavlja pomoću razredbenog postupka koji se razlikuje od ostalih u tehničkoj grupaciji fakulteta jer osim matematike i fizike ima još tri ispitna testa. Provjerava se znanje: 1) iz matematike i fizike, 2)likovnih i grafičkih sposobnosti, 3) iz sposobnosti percepcije prostora te 4) iz poznavanja arhitekture, umjetnosti i opće kulture. Svaki od testova nosi 200 bodova, koliko nosi i uspjeh u srednjoj školi. Testovi trebaju pokazati znanje, interes i sposobnost pristupnika koje će on razvijati i školovati tijekom dodiplomskoga studija.

Dodiplomska nastava na Arhitektonskom fakultetu provodi se tijekom devet semestara, nakon čega slijedi izrada diplomskog rada. Kao nasljednik tradicije započete u Tehničkoj visokoj školi, Arhitektonski fakultet u svome nastavnom programu njeguje širinu i tradiciju inženjerskih znanja koja upotpunjuje umjetničkim principima i oblicima rada karakterističnim za proces arhitektonskoga projektiranja. Njegov nastavni plan i program usporediv je s nastavnim planovima i studijima arhitekture većine europskih sveučilišta, a velikim dijelom i sveučilišta obiju Amerika.

Dodiplomska nastava zasniva se na ravnoteži predavanja i vježbi. Tako je na prvoj godini studija omjer predavanja i vježbi u nastavnom opterećenju 50%:50%, dok se taj omjer neznatno mijenja (najviše 10%) u korist vježbi kako se ide prema višim semestrima.

Predavanja (teorijski kolegiji) se sastoje od razmjerno čvrste jezgre obvezatnih kolegija, koja se neprestano osuvremenjuje i obnavlja, te od ponude izbornih i fakultativnih kolegija. Oni se također razvijaju, mijenjaju, uvode ili ukidaju, te usklađuju sa stremljenjima u arhitekturi, odnosno s onim dijelovima arhitektonske struke koji se brže mijenjaju, kao i s potrebama zvanja diplomiranog inženjera arhitekture. Tako je u akad. godini 1999./2000. bilo 77 redovnih kolegija, dok je izbornih i fakultativnih kolegija bilo 29. Taj će se broj u akademskoj godini 2000./2001. povećati za petnaestak novih izbornih kolegija. Česta predavanja domaćih i svjetskih arhitekata dobrodošla su nadopuna predavanjima sadržanim u nastavnom programu.

Praktični je rad na vježbama - u sklopu arhitektonskog projektiranja i urbanističkog planiranja - ključni dio nastave. On od studenata zahtijeva da pri izradi određenih zadataka sintetiziraju dotad stečena znanja te ostvare kreativan i inovativan pristup rješavanju arhitektonskih i urbanističkih problema. Pretpostavka za uspješno odvijanje toga oblika nastave jest stvaranje grupa u kojima jedan nastavnik dolazi na deset do dvanaest studenata.

Posebna važnost u sklopu nastavnoga plana daje se projektantskim vježbama u devetom semestru. Kao posljednji arhitektonsko-urbanistički zadatak prije diplomskog ispita on objedinjuje stečena znanja i umijeća. U akademskoj godini 1999./2000. preustrojen je u oblik arhitektonskih (urbanističkih) radionica i omogućuje stvaranje grupa prema njihovu interesu (određeni problem ili mentor). Rad u radionicama okuplja oko određene teme različite nastavnike, pa i goste izvan fakulteta, što studentima omogućuje bolji uvid u problem i načine njegova rješavanja.

Praktični rad studenata ne odvija se samo u crtaonicama i učionicama fakulteta. Višegodišnja terenska snimanja i dokumentiranja istarskih gradova te ljetne škole u Motovunu, Bolu i Unijama, od kojih ona u Motovunu ima međunarodno obilježje i tradiciju dugu više od dvadeset godina, tijekom studija značajno obogaćuju i nadopunjuju svojim nastavnim oblicima dodiplomsku nastavu na fakultetu.

Poseban je oblik nastave - terenska nastava. U svakoj od prve četiri godine studenti pod vodstvom nastavnika obilaze regije gdje se upoznaju s povijesnim i suvremenim urbanim cjelinama te arhitektonskim primjerima. A na petoj je godini studija apsolventsko putovanje koje se organizira na prijedlog nastavnika i po izboru studenata te upoznaje studente s nekom od europskih sredina i njezinim arhitektonsko-urbanističkim ostvarenjima.

Kako bi uspješno završili studij arhitekture i prijavili diplomski rad, studenti moraju položiti 52 ispita te steći drugi potpis i ocjenu iz osam vježbi iz arhitektonskog projektiranja i četiriju vježbi iz urbanističkog planiranja. U akademskoj godini 1999./2000. bilo je na svim godinama studija arhitekture upisano 980 studenata, a bilo ih je još 173 u statusu apsolventa. U istoj akademskoj godini nastavu je na studiju arhitekture obavljalo 14 redovitih profesora, 12 izvanrednih, 14 docenata, 18 viših predavača, 6 predavača, 8 asistenata i 7 mlađih asistenata.

Potrebno je istaknuti da je Arhitektonski fakultet zainteresiran za međunarodni diskurs o arhitekturi, posebice o temama arhitektonske edukacije u okolnostima promjenljivih i izazovnih uvjeta suvremenoga svijeta. Naša ideja akademskog okruženja nije samo razmjena već i razvoj znanja kroz odnos: mentor-student i student-student (reciprocitet). U tome duhu Arhitektonski fakultet tradicijski održava dobru suradnju s europskim, a posebno srednjoeuropskim fakultetima na polju nastavne razmjene i znanstvene suradnje.

Doc.dr.sc. Bojan Baletić