Uljepšavanje životopisa - mogu li sitne laži imati ozbiljne posljedice?

Nedavno je otkriveno kako je spomenuti Thompson lažno naveo da je stekao diplomu prvostupnika informatike i računovodstva. Nakon tog otkrića pokrenula se rasprava o tome treba li Thompson dati odnosno dobiti ostavku. Odbor direktora Yahoo-a također se oglasio na tu temu, rekavši kako će nakon sjednice odlučiti Thompsonovoj budućnosti, no kako imaju puno povjerenje u njegove sposobnosti zbog njegovog dugogodišnjeg menadžerskog iskustva u kompanijama poput VISE, Barclaysa i Paypala. Ubrzo su dodali kako je Thompson  stekao diplomu, ali iz poslovne ekonomije, te da se stoga ne radi o lažima, već o običnoj pogrešci, odnosno pretjerivanju. Ipak, ubrzo su maknuli sve podatke o obrazovanju iz Thompsonove biografije na Yahoo web stranicama.

 

Slučaj CEO-a tvrtke Yahoo je zadnji otkriveni, ali nipošto jedini skandal dotjerivanja životopisa među uspješnim svjetskim menadžerima. Izvršni direktor tvrtke Radio Shack, Dave Edmondson, dao je otkaz nakon 9 mjeseci na toj dužnosti, kad se saznalo da nikad nije diplomirao psihologiju i teologiju, kako je sam tvrdio. I Ronald Zanella, šef kompanije Bausch & Lomb`s, navodio je kako ima MBA sa sveučilišta New York University, a kada se otkrilo da to nije istina, ponudio je ostavku, ali su ga ipak zadržali u tvrtci. Da slučajevi uljepšavanja podataka iz CV-ja nisu ograničeni samo na svijet poslovnjaka dokazuje primjer trenera američkog nogometa Georgea O`Learyja, koji je dao ostavku nakon 5 godina treniranja momčadi Notre Dame , priznavši da zapravo nikad nije studirao ni trenirao na Sveučilištu New Hampshire, kako je prije tvrdio.

Ako je dotjerivanje životopisa sve češća praksa među ljudima na visokim položajima, sigurno se pitate što je s običnim zaposlenicima? Tvrtka Hire Right bavi se „skeniranjem“  zaposlenika i kandidata za posao, uslugama koje sve više poslodavaca traži kako bi provjerili govore li njihovi (potencijalni) radnici istinu kad navode podatke o svom prijašnjem radnom iskustvu i obrazovanju.

 

Prema istraživanju te kompanije, provedenom 2010. na uzorku od 1,818 američkih poduzeća, 69% njih je otkrilo da je uhvatilo kandidate za posao kako lažu u svom životopisu ili prilikom intervjua. Stoga se sve više poslodavaca odlučilo provjeriti podatke iz životopisa i molbi: njih 94% provjeravalo je jesu li kandidati zakonom kažnjavani, 70% istraživalo je osobne podatke i navode o prijašnjem radnom iskustvu, a 50% detaljnije je proučavalo obrazovanje, navedene diplome odnosno stručne kvalifikacije kandidata, te reference.

 

Poslodavci su naveli da takve provjere rade uglavnom kako bi zaštitili svoja poduzeća od rizika zapošljavanja nedovoljno kvalificiranih osoba. Iako je većina njih navela kako je naišla na sitnije laži u životopisima koje ne bi mogle naškoditi zaposleniku ni kompaniji, ipak su istaknuli kako i takva dotjerivanja CV-ja ruše kredibilitet zaposlenika odnosno bitno umanjuju šanse da će kandidat zaista dobiti posao.

Kim Isaacs, osnivačica internetskih portala ResumePower.com i Monster.com, specijaliziranih za životopise, ističe kako je upravo obrazovanje odjeljak životopisa koji se najčešće „uljepšava“. Osim toga, dosta ljudi pretjeruje kad opisuje svoje prošlo radno iskustvo, dodajući tjedne i mjesece rada te povećavajući prošlu plaću i do 20%, kako bi pokazali da su bili na važnoj poziciji. Često je i pretjerivanje s „titulama“, odnosno nazivima radnog mjesta, pa tako recepcionar odjednom postane viši administrativni asistent.

 

Isaacs uzroke takvog dotjerivanja životopisa vidi prije svega u visokim stopama nezaposlenosti i ekonomskoj nestabilnosti koja trenutno vlada. „Osoba vidi natječaj za posao koji joj se čini savršen i za koji ima potrebno obrazovanje, ali umjesto traženih 4, ima samo 2 godine radnog iskustva,“ navodi ona jedan od tipičnih primjera koji vodi k pretjerivanju u CV-u.

 

Još jedan od učestalih razloga je i želja ljudi da ostanu kompetitivni na tržištu rada: „Ljudi čuju kako se netko zaposlio u struci u kojoj oni već duže traže posao, ili odu na intervju te potom saznaju da je netko drugi dobio posao. Većina tada pomisli: možda je problem u mom životopisu?“

 

Primjer otkrivenog i osramoćenog CEO-a Yahooa može biti povod da i sami preispitamo jesmo li pretjerali dok smo sastavljali svoj životopis i molbu za posao. Ono što nam se čini kao sitna laž, može isplivati na površinu u najnezgodnijem trenutku i koštati nas radnog mjesta i ugleda. Osim toga, puno ljudi zbog takvog uljepšavanja podataka radi pod teretom vlastite savjesti, konstantno strahujući kad će njihovi lažni navodi biti otkriveni. Umjesto lažnog predstavljanja prošlog radnog iskustva i izmišljenih odnosno preuveličanih titula, diploma i tečaja, Isaacs savjetuje drugačiji pristup:

 

„U životopisu se prodajte najbolje što možete, naglasite svoje pozitivne kvalitete..Objasnite koliko želite taj posao i zašto biste bili idealni kandidat za to mjesto, iako možda nemate traženi nivo obrazovanja.“

 

S. Šuća