18.06.2015.

Student diplomskog studija zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, Domagoj, prošle godine je odlučio studirati jedan semestar u inozemstvu. Njegovo iskustvo iz Poljske možda vas potakne da se i sami uključite u neki od sličnih programa.

1. Kako si saznao za Erasmus i na temelju čega si donio odluku da želiš studirati jedan semestar u inozemstvu? 

Saznao sam preko kolega koji su prije bili na toj vrsti mobilnosti, a sa sobom su ponijeli samo pozitivne dojmove. Oduvijek me zanimaju strane zemlje, ljudi i njihovi životi. Volim učiti i podijeliti znanja s drugima.

2. Možeš li za buduće Erasmusovce ukratko opisati proces prijave i odabir kandidata, odnosno kome se trebaju obratiti?

Proces prijave nije kompliciran. Svaki fakultet uredno objavljuje natječaje u veljači na svojim web stranicama i stranici Sveučilišta, a informacije su javno dostupne. Objava liste s odabranim studentima objavljuje se u svibnju, a nakon toga obavlja se papirologija sa stranim sveučilištima. To najčešće nije nikakav bauk jer postoje koordinatori, osobe odgovorne za komunikaciju koje pomažu prilikom tih poslova.

Moram naglasiti da neki strani fakulteti zahtijevaju položene jezične stupnjeve i certifikate IELTS, TOEFL. Jedan od takvih testova možeš položiti u Lingua grupi - pogledajte ponudu na EduCentru.

Potrebna razina znanja stranog jezika je B2. Neopravdan je strah od slušanja i nerazumijevanja kolegija na stranom jeziku iz razloga što profesori uvelike pomažu i izlaze u susret, a i naša razina znanja je visoka u usporedbi s ostalima narodima. 

3. Zašto baš Poljska? 

Izdvojio bih tri razloga. Gledao sam da iznos moje stipendije otprilike pokrije moje troškove života, a priče o ljepoti zemlje, njenoj povijesti i dragim ljudima samo su povećale moje želje za Poljskom. Katowice i općenito Poljska imaju savršen geografski smještaj. Tako vam se pruža mogućnost posjete baltičkih država, Ukrajine, glavnih gradova susjednih država poput: Bratislave, Praga, Beča, Berlina...

4. Koje su po tebi sličnosti, a koje različitosti između hrvatskog i poljskog sveučilišnog sustava?

Erasmus programi su vrlo slični u svim državama, kao i u Hrvatskoj. Glavne karakteristike: veći broj projekata, a manje klasičnih ispita, rad u manjim grupama, blaži kriteriji ocjenjivanja u odnosu na profesore matičnih fakulteta. Također vrlo bitno, profesori su prilagodljivi vezano uz vaša izbivanja zbog putovanja, jer Erasmusu nije jedini cilj stjecanje knjiškog znanja.

5. Jesi li imao problema prilikom priznavanja kolegija na matičnom fakultetu nakon povratka?

To je veliki problem. Naš fakultet priznaje kolegije ako se sadržaji kolegija poklapaju 60%. To je vrlo teško postići jer glavnina Erasmus studenata ostvaruje razmjene u zadnjim godinama studiranja. Pritom su oni temeljni predmeti iz prvih godina, koji su svugdje isti, već položeni.

Konkretno, fakultet je od 28 ECTS bodova, priznao 8 ECTS-a u obliku izbornih predmeta, te sam morao polagati veći broj ispita koje nisam odslušao na matičnom fakultetu. Moramo se ugledati na druge europske zemlje koje izlaze u susret svojim studentima, pa nam tako ne bi prijetile mogućnosti pada godine zbog naše mobilnosti.

6. Kakav je studentski život u Katowicama?

Studentski život mnogo ovisi o vašim preferencijama. Na početku smo mogli birati između dvije opcije stanovanja: privatni stan ili studentski dom. Velika većina odabire dom jer je to zapravo i smisao Erasmusa, druženje sa strancima i razmjena ideja iz kojih svi rastemo.

U domu je vladala jedna odlična atmosfera i zaista smo bili kao velika obitelj. Treba pohvaliti rad studentskih udruga ESN, koji puno pomažu nama pridošlicama, a kroz cijelo vrijeme trude se organizirati razna događanja i party-je.  Pohvaliti treba i ugostitelje koji svjesni da Erasmus obitelj voli izlaziti, uvijek pripreme neke posebne studentske večeri i akcije za nas i ostale studente.

Posebno lijepi događaji bili su: tjedne  večere u kojima smo guštali u kulinarskim specijalitetima država i krajeva iz kojih strani studenti dolaze, zajednička roštiljanja ispred doma, tulumi u kultnom klubu Kwadraty koji je lociran u podrumu zgrade doma, svjetsko prvenstvo u nogometu u stranom okruženju, ali i društvu ostalih studenata Hrvata koji su se našli u Katowicama.

Stipendija iznosi 400 eura što, uz troškove života u Poljskoj koji su niži nego u Hrvatskoj, osigurava pristojan život. Cijene prehrambenih proizvoda i prijevoza su posebno povoljne. Mjesečni najam dvokrevetne sobe iznosio je 440 zlota odnosno nešto manje od 800 kuna. Otprilike identičan iznos plaćaju strani studenti u Hrvatskoj, dok domaći izdvajaju mnogo manje iznose. Tromjesečni studentski pokaz iznosi 120 zlota, odnosno oko 220 kuna. 

Moram reći da obožavam Hrvatsku zbog naših studentski menzi. Naše menze odskaču u usporedbi s poljskim menzama cijenom, kvalitetom i ponudom. U izboru postoje 2 menija od kojih uporno taj njihov tradicionalni restani krumpir kao prilog. Jedino sto se može birati je vrsta salate i određena svinjski ili pileći odrezak. Za takvo što ovdje se plaća 9 zlota odnosno 17 kuna.

Piće, odnosno sok se plaća još 4 kune. Čudno da se nitko ne buni, ali dovoljno govori činjenica da je menza uglavnom rijetko posjećena. Budući da ne jedu u menzi, mladi i ostali Poljaci svoje apetite zadovoljavaju u velikom broju restorana koji funkcioniraju na principu: koliko tvoj meni teži, toliko ga i platiš. Izbor je velik, a kvaliteta hrane odlična. Pierogi, Platzki i Radcuhe su specijaliteti koje ne smijete zaobići kada ste u Poljskoj.

7. Što će ti najviše ostati u sjećanju s ove avanture? 

Mnogo toga. Izdvojio bih ljude, naše strane kolege i domaćine. Sklopljena prijateljstva i poznanstva od Venezuele, Turske, Ukrajine, Španjolske pa do Tajvana i Južne Koreje.  Hrpe smiješnih situacija, nesporazuma, novih znanja: kulinarskih, kulturnih, jezičnih, ekonomskih. Nije floskula kada se kaže da su Poljaci naša braća. Sličnih smo značajki: velika uloga vjere, gostoljubivog i srdačnog karaktera i mnoštvo prekrasnih djevojaka.

Od destinacija u posebnom mi sjećanju ostaju: Auschwitz, Zakopane - planinsko odmaralište sa skijaškom skakaonicom, Wroclaw - grad na Odri s njemačkom arhitekturom, Krakow - kraljevski grad, Czestochowa - najveće marijansko svetište... Samo pozitiva. 

8. Bi li ponovio nešto slično?

Moje je razmišljanje da bi se čovjek svake godine trebao otrgnuti van svoje komocije i otputovati negdje gdje još nikada nije bio. Izlike poput: to je skup sport, danas više ne stoje. Osim ove vrste mobilnosti postoje i razne druge: volontiranje, Work&Travel, obični turistički aranžman, itd. 

Za kraj bi spomenuo jednu poznatu rečenicu: „Putovanje je jedina stvar koju kupiš, a koja te čini bogatijom osobom.“

Bogatijom za nova znanja, ljude, doživljaje i vještine za koje ni sam nisi znao da posjeduješ, sve dok se ne usudiš. 

** Šaljite nam svoja iskustva studiranja u inozemstvu na marketing@educentar.net! **