19.06.2015.

Uoči upisa na fakultete u 'Mreži' Prvog Hrvatskog radija bilo je riječi o deficitarnim zanimanjima o kojima su govorili stručnjaci različitih područja. 

Očekivano, Fakultet elektrotehnike i računarstva nema problema s manjkom kandidata, kao ni Medicinski fakultet, iako interes nije velik kao što je bio prije 20 – 30 godina.

Iz godine u godinu se ponavlja da je zapošljavanje lakše uz navedene fakultete, ali ne tolikoj mjeri koliko se možda očekuje. Osim toga, poznato je da su u Hrvatskoj popularniji humanistički studiji, nego matematički/ tehnički. 

Nedvojbeno je da su najbrojniji oni studiji s područja ekonomije, trenutno ih je 122. Govornici emisije napomenuli su da postoji razlika u kvaliteti različitih studija ovisno o gradu, ali i mogućnostima zapošljavanja. 

Bolje je završiti bilo koji studij, nego ga ne završiti

Istraživanje portala EduCentar pokazalo je da prilikom odabira studija, većini ispitanika (77%), najbitniji je bio interes za program, a zatim lakoća zapošljavanja nakon završetka (53%). Za 41% ispitanika, kvaliteta studij na trećem je mjestu. 

Sukladno navedenim rezultatima, istaknuli su govornici da pri odabiru fakulteta mogućnost zapošljavanja ne mora biti prvi kriterij, nego je važan interes za određen studij i volja za završetkom istog – ljudi su sretniji kada rade nešto što vole. 

Istaknuto je da Hrvatska ima kroničan problem neusklađenosti obrazovnog sustava i tržišta rada. Broj nezaposlenih je velik, a s druge strane poslodavci imaju problema prilikom traženja stručnih kadrova koji odgovaraju radnom mjestu.

Mali postotak osoba vodi računa o cjeloživotnom obrazovanju 

Postoji problem najniže stope cjeloživotnog obrazovanja što je danas uvjet da ljudi uopće rade. Imamo situaciju da je unutar radnog kontingenta ljudi od 50 do 64 godine najveći postotak neaktivnih ljudi u Europi što govori da se ti ljudi tijekom svog radnog vijeka nisu educirali i dodatno obrazovali.

Ovdje vam u pomoć uskače EduCentar s bogatom paletom tečajeva i edukativnih programa. 

Drugi problem je obrazovanje nezaposlenih. Oni moraju biti koordinirani sa potrebama tržišta rada. 

No velik je problem što Hrvatska nema dugoročnu viziju razvoja, ne znamo što će nam trebati za 10 godina, kakva radna snaga. SAD npr. ima projiciranje desetogodišnjih potreba.

Bez obzira što je dojam da u SAD-u vlada liberalno tržište gdje su ljudi prepušteni tržišnim trendovima, oni zapravo vrlo sustavno usklađuju obrazovni sustav s tržištem rada. 

Potrebno hitno mijenjati kurikulum - raditi na kompetencijama 

Neke stvari koje se uče kod nas u školi su smiješne, kao da smo u 19. stoljeću te je potrebno hitno promijeniti kurikulum. U Hrvatskoj otprilike 40% generacije postane visokoobrazovano. No problem je u tome što formalno obrazovanje ne pripremi osobu za kvalitetno obavljanje svoje funkcije na nekom radnom mjestu.

Kod nas vlada razmišljanje da je najvažnije završiti fakultet, a onda će se netko već pobrinuti za nas. Samo 5 - 10% studenata je spremno na svakodnevne zahtjeve poslovnog svijeta.

Moraju znati da u početku oni svom poslodavcu ne da ne vrijede ništa, nego ga koštaju dok ih ne osposobi za kvalitetno obavljanje njihove funkcije.

Vrlo je važno kakva je osoba sama po sebi, koje kompetencije posjeduje i koliko je sprema učiti, raditi na sebi i dalje se razvijati.

Potrebno je što više raditi praktično i studentima se savjetuje uključivanje u rad na nekim projektima, u udrugama, na studentskim poslovima i slično.

Poruka mladima: pamet u glavu, stisnuti zube i biti uporni jer jedino na taj način si možete osigurati kvalitetan život.