12.08.2015.
Studenti stručnih i specijalističkih programa diskriminirani su jer im nakon što završe petogodišnji studij, titule nisu ravnopravne onima koje imaju njihovi kolege unutar Europske unije. Takvih studenata je više od 55.000, na što je upozorio glasnogovornik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH.
Problem s titulama je što umjesto uobičajene titule magistra stječu diplomu 'stručnog specijalista' koju nitko od poslodavaca ne prepoznaje u Hrvatskoj niti u ostatku Europe.
Ovo su neke od njihovih titula:
- struč. spec. ing. aedif. - stručni specijalist graditeljstva
- struč. spec. ing. techn. inf. - stručni specijalist informatike
- struč. spec. oec - stručni specijalist ekonomije
- struč. spec. ing. politech. - stručni inženjer politehnike
- struč. spec. ing. inf. tech. - stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija
- struč. spec. osj. - stručni specijalist odnosa s javnošću
Kada se titula prevede na engleski jezik, ona glasi 'specialist of', odnosno 'professionalist of', što nema nitko drugi u Europskoju uniji.
Niže možete vidjeti kako izgleda sustav titula u Sloveniji. (izvor: Tportal)
Ove diplome studenti dobivaju po završetku petogodišnjih specijalističkih diplomskih stručnih studija, bilo na sveučilištu, veleučilištu ili na visokoj školi, nakon što su, baš kao i njihovi kolege iz EU-a, po Bolonji prikupili 300 ECTS bodova.
Isti bolonjski sustav, ista vrsta škole - stručna, isti broj prikupljenih bodova, ista razina školovanja, a titula im je potpuno drugačija nego u drugim zemljama! Čemu to i zašto to nitko ne promijeni, pitaju se studenti.
Da je njihova titula neprepoznatljiva i na hrvatskom tržištu rada, a ne samo europskom, potvrdio je čak i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić koji je službeno i javno podržao inicijativu Vijeća.
Podrške odasvud samo ne iz MZOS-a!?
Redakcija tportala odlučila je na adresu MZOS-a uputiti nekoliko pitanja:
1) Postoji li plan da se ova situacija promijeni i kada?
2) Hoće li do promjene doći prilikom mijenjanja Zakona o znanosti i visokom obrazovanju?
3) Kada studenti stručnih studija mogu očekivati da će im se diplome promijeniti i uskladiti s europskim?
4) Hoće li se onda izvršiti i retrogradno usklađivanje?
5) Kako trenutno rješavate slučajeve koji su poznati kao problematični – primjerice završenih studenata studija sestrinstva?
6) Ako će se uvesti promjene hoće li one vrijediti jednako za sve stručne studije ili će biti nekih iznimaka?
Odgovor iz MZOS-a prenosimo u cijelosti:
'Poštovani, osposobljenost za obavljanje određenih poslova može se procijeniti, prije svega, iz kompetencija koje su osobe stekle, odnosno ishoda učenja sadržanih u dopunskoj ispravi o studiju, a ne prema nazivu kvalifikacije koju nose.
Pored toga, prepoznatljiva je činjenica i dostupna informacija o tome da kvalifikacije koje se u Hrvatskoj stječu po završetku diplomskog specijalističkog studija pripadaju drugoj razini visokog obrazovanja, jednako kao i druge hrvatske i europske kvalifikacije koje se stječu po završetku diplomskih studija, kako sveučilišnih tako i stručnih.
Studiji sestrinstva u Hrvatskoj, naime, po završetku kojih se stječu kvalifikacije stručnog/e prvostupnika/ce, odnosno sveučilišnog/e prvostupnika/e uopće nisu problematični jer osobe s tim kvalifikacijama koje su usklađene s Direktivom Europske unije 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija, podliježu automatskom priznavanju stručnih kvalifikacija.
Ono što je problematično kod kvalifikacija u području sestrinstva je priznavanje onih koje dolaze iz zemalja koje nisu članice Europske unije i gdje se izvode studijski programi koji nisu usklađeni s minimalnim uvjetima predmetne Direktive.'
Drugim riječima važne su kompetencije, a ne titule. To što titule, unatoč istim kompetencijama, nisu iste kao drugdje nije važno i nije problem.