21.12.2015.

Ako već nije propao, Bolonjski proces ozbiljno posrće u provedbi obrazovnog sustava. Tako prvostupnike s tri godine završenog fakulteta ne treba gotovo nitko na hrvatskom tržištu rada i ta im kvalifikacija ne daje prednost pri zapošljavanju u odnosu na one koji su završili samo srednju školu. Još je već problem što i magistri struke, sa završenih pet godina fakulteta, nemaju znanja i vještine potrebne tržištu rada, pa ih poslodavci često moraju dodatno obrazovati i obučavati

S tim su se problemom odlučili obračunati na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i s partnerima Šumarskim fakultetom s istog Sveučilišta te Prehrambeno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Pripremili su projekt za usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta. Kako bi što bolje pripremili studente za stvarne potrebe tržišta, jer mnoga znanja kojima raspolažu neupotrebljiva su u praksi, a ne raspolažu znanjima za kvalitetno i stručno obavljanje posla na radnome mjestu, projekt će obuhvatiti 188 profesora i 110 studenata. 

Kako bi znali kakve kadrove treba hrvatsko gospodarstvo, pitali su poduzetnike za savjet. Ovog tjedna na okruglim stolovima u Zagrebu i Osijeku okupilo ih se više desetina te ispunilo i anketu koju je proveo Dejan Pašiček, predsjednik Sektora vijeća za poljoprivredu, prehranu i veterinarstvo pri Ministarstvu znanosti, a u kojoj su iznijeli mnoštvo konstruktivnih prijedloga i rješenja.

Trom sustav koji se sporo mijenja

Dok su gotovo svi poduzetnici i menadžeri isticali da ne znaju što bi s prvostupnicima, Ivan Istok, član Uprave Hrvatskih šuma koje zapošljavaju više od 1.300 inženjera šumarstva, kaže da su prvi put zaposlili i petero prvostupnika sa Šumarskog fakulteta koji su dosad najteže pronalazili posao. 

'Prednost mladih inženjera šumarstva jest u tomu što tijekom cijele godine imaju terensku nastavu, zbog čega se relativno brzo uključuju u naše radne procese', kaže Istok. 

Snježana Babić iz HGK ŽK Osijek, ocijenila je da bi se poduzetnici također trebali uključiti u oblikovanje struke, kako bi dobili kompetentnu radnu snagu, zbog čega je nužna komunikacija prosvjetnih djelatnika, studenata, poduzetnika i menadžera. 

Na zagrebačkom PBF-u ustvrdili su da postojeći studijski programi nemaju razvijene standarde zanimanja i kvalifikacija te da velik broj zanimanja ne odgovara profilu stručnjaka za koji se danas studenti obrazuju. Studenti koji su u posljednjih pet godina završili neki od pet diplomskih studija PBF-a svrstani su u svega tri zanimanja. Oni koji su završili neki od tri diplomska studija na PTF-u u Osijeku svrstani su u dva zanimanja, a gotovo svi studenti na ŠF-a koji su završili neki od dva diplomska studija iz područja šumarstva, svrstani si u isto zanimanje.

'Hrvatski kvalifikacijski okvir je prazan'

Prorektorica Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Mirjana Hruškar, svjesna je potrebe stvaranja stručnjaka prepoznatljivih na tržištu rada. 

'Ovim projektom nastojimo unaprijediti 16 studijskih programa. Želimo izraditi standarde zanimanja i kvalifikacija prema potrebama tržišta rada, unaprijediti nastavničke kompetencije koji će u svoje središte staviti studenta i razviti njegove akademske vještine. Hrvatski kvalifikacijski okvir je u ovom trenutku prazan i ne definira standarde zanimanja i kvalifikacija. Zato od poslodavaca želimo povratnu informaciju koje profile trebaju kako bismo ih unaprijedili i uvrstili ih u HKO za njihove i potrebe tržištu EU-a. Ankete među poslodavcima podloga su za izradu standarda zanimanja i kvalifikacija, što nam je primarni cilj. Potom ćemo ih predati sektorskim vijećima za poljoprivredu, prehranu i veterinu te vijeću šumarstva i drvne tehnologije, kako bi odredili jesu li to zanimanja i kvalifikacije koje bi ušle u HKO.' 

Na osječkom PTF-u stalno mijenjaju i poboljšavaju studijske programe. Od 327 prvostupnika koji su završili njihov studij, samo ih 18 nije nastavilo diplomski studij, čime su zadovoljni, jer su svjesni da poslodavci ne zapošljavaju prvostupnike. 

Mladi s općenitim znanjima u praksi su izgubljeni

Hrvatska udruga poslodavaca upravo iz tih razloga organizira praksu kod svojih članica poduzetnika, kako bi stekli praktična znanja koja studenti ne dobivaju na fakultetu, a sve bolje surađuju i s osječkim fakultetima, posebice s Pravnim i Ekonomskim fakultetom. Iva Nappholz iz regionalnog ureda HUP-a u Osijeku kaže da su to uočili upravo na vlastitom primjeru, jer su shvatili kolika je razlika između znanja koja su stekli na fakultetu i zahtjeva tržišta, zbog čega tu vrstu suradnju šire i na ostale fakultete.

Snježana Babić iz HGK kaže da je neusklađenost obrazovanja i potreba tržišta jedan od najčešćih problema na koji im poduzetnici ukazuju na sjednicama strukovnih skupina i grupacija. Premda je u HZZ-u mnoštvo nezaposlenih, oni su često neupotrebljivi kada ih se žele zaposliti, jer mladi s općenitim znanjima u praksi su izgubljeni. Zato se i krenulo s novim hrvatskim kvalifikacijskim okvirom koji bi mladog čovjeka osposobio za konkretan posao.

U Hrvatskoj postoji 90 javnih i 32 privatna učilišta za studente koja im daju osnovna znanja, ali ih ne pripremaju dovoljno za tržište rada. Za projekt 'Unaprjeđivanje studijskih programa u biotehničkom području prema načelima HKO-a', od Europskog socijalnog fonda dobili su 3.454.634,98 kn ili 95 posto sredstava potrebnih za njegovu provedbu, a razliku do 3.636.456,98 kn osigurat će sami.

Izvor:tportal.hr