Škola stranih jezika Vodnikova - tradicija stara 65 godina

Tko je osnivač, koji su se jezici isprva mogli učiti u Vodnikovoj, kao i koliko je polaznika prošlo kroz školu u ovih 65 godina, otkrila je direktorica škole za strane jezike Vodnikova Neđeljka Batinović.  

Za 7 jezika su diplome u suglasnosti s široko priznatim programom Vijeća Europe

Trenutačno se Vodnikovoj može učiti sedam jezika prema međunarodno priznatom programu Vijeća Europe.

– Engleski, njemački, francuski, talijanski, španjolski, ruski, hrvatski (za strance, kao strani jezik). To su jezici za koje imamo akreditaciju, to jest priznate nastavne programe, za priznate svjedodžbe za 6 stupnjeva učenja po programu Vijeća Europe zvanom CEF (Zajednički europski referentni okvir za jezike), govori nam direktorica Centra Neđeljka Batinović. 

No, uz ove prema značajnim standardima usklađene programe, u Vodnikovoj se uče i drugi jezici.

– Povremeno, ovisno o interesu, imamo i: arapski, albanski, bugarski, rumunjski (ove smo jezike imali za potrebe Hrvatske vojske, nakon što je Hrvatska ušla u NATO), perzijski / farsi, nizozemski, slovenski te mađarski, rekla nam je Batinović.

Sve je počelo s jezikom ‘trulog kapitalizma’, koji se davnih pedesetih godina prošloga stoljeća zbog simbolike rijetko učio u školama

Davne 1952. godine Centar za strane jezike osnovan je kao društveno poduzeće, kako je u to doba uostalom jedino bilo i moguće.

– U početku se par godina ičilo samo engleski jezik, jer se tada engleski malo učilo u redovnim školama (bio je u onome režimu jezik “trulog kapitalizma”). No, ubrzo je uveden francuski, potom talijanski pa ruski i njemački, a početkom osamdesetih godina i hrvatski i španjolski. Hrvatski je tada uveden za potomke naših iseljenika, koji su cijeli srpanj intenzivno učili hrvatski, a potom cijeli kolovoz putovali po Hrvatskoj.

Od početka devedesetih godina polaznici hrvatskoga uglavnom su studenti iz prekomorskih zemalja koji studiraju slavenske jezike, stranci koji posluju s Hrvatskom ili rade u Hrvatskoj te mnogi stranci zaljubljeni ili u vezi s Hrvatima te Hrvaticama, zbog čega ga ponekad zovemo “jezik za zaljubljene”, otkriva ravnateljica Centra za strane jezike u Vodnikovoj.

Već smo rekli da je škola bila vizionarska od samih početaka pa su tako osim audiovizualne metode poučavanja stranih jezika, postavili i još neke standarde. 

– Centar za strane jezike tada je, početkom osamdesetih godina, prvi u Hrvatskoj napisao i objavio udžbenike “Učimo hrvatski”.

Sve do sredine devedesetih godina nastava se odvijala po udžbenicima koje su pisali profesori Centra, a objavljivao Centar. Želimo spomenuti da su svi naši udžbenici redovito dobivali izvrsne ocjene nadležnoga ministarstva (danas Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa). Svi su udžbenici bili popraćeni audio i vizualnim materijalima, kako je nalagala nastavna metoda, obrazlaže Neđeljka Batinović.  

U 65 godina u Vodnikovoj je strane jezike učilo oko 130.000 polaznika

Trenutno na razini semestra Vodnikovu polazi po prilici 1.400 polaznika. Broj nije precizan jer postoje tečajevi različite duljine, kao i oni intenzivni koji traju do 5 tjedana. No, od 1952. godine doista je impresivna brojka polaznika prostrujala prostorijama u Vodnikovoj.

– Prema našim podatcima, oko 130.000. Naravno, broj upisa bio je mnogo veći, jer su se polaznici upisivali više puta. Odrasli polaznici oduvijek se upisuju dva puta godišnje, u rujnu za zimski semestar i u siječnju/veljači za ljetni, dok se srednjoškolci i osnovnoškolci upisuju jednom godišnje i obrazovno razdoblje traje jednu školsku godinu, pojasnila je ravnateljica Vodnikova.

Rijetko zapošljavaju izvorne govornike i imaju dobar razlog za to

U Vodnikovoj svi proresori imaju diplomu Filozofskih fakulteta za jezike koje predaju. Izvornih govornika među nastavnicima do sada je bilo vrlo malo. Ravnateljica potanko objašnjava i zašto je tomu tako.

– Trenutno imamo jednog izvornog govornika, za engleski jezik, a i taj je profesor nositelj diplome profesora engleskoga jezika. Tijekom posljednjih desetljeća imali smo ih nekoliko i svi su imali diplomu profesora onoga jezika koji su predavali.


Naime, izvorni govornici koji se nude u Hrvatskoj uglavnom su osobe koje taj jezik nisu ni studirale, a kamoli diplomirale. Kada smo i pokušali zaposliti takve osobe, većinom nisu zadovoljavale naše kriterije. Često među takvim strancima ima osoba koje nisu završile nikakav fakultet. Biti izvorni govornik ne znači automatski biti dobar nastavnik. Za to je potrebno znatno više. Nije dovoljno da osoba neki jezik govori da bi ga mogla uspješno predavati. Potrebno je obrazovanje – i jezično i kulturološko i književno itd., a osobito je važno ono metodičko.

Nastava stranih jezika zahtijeva umijeće koje se gradi godinama. Zato mladi profesor u našoj školi prvo tjednima sluša predavanja/nastavu iskusnih profesora, zatim polaže ogledno predavanje od 2 nastavna/školska sata i, ako je to uspješno, biva zaposlen kao profesor-početnik i radi dva do četiri semestra pod nadzorom i uz vodstvo svoga mentora. Tek potom postaje samostalan profesor. I sve to unatoč činjenici da je taj jezik diplomirao i tijekom studija položio kolegij Metodika nastave stranih jezika.

Zbog zapošljavanja na njemačkom govornom području raste interes za taj jezik

Ravnateljica nam je predočila i podatke o tome za koje strane jezike vlada najveći interes.

– Najveći interes vlada za engleski. No, posljednjih je godina znatno porastao interes za njemački, zbog potreba posla, zaposlenja na njemačkom govornom području itd., pa se u našoj školi broj polaznika engleskoga i njemačkoga gotovo izjednačio!

Treći jezik po broju polaznika tradicionalno je bio talijanski, no on je posljednjih godina znatno stagnirao, osobito od 2008. godine, kada je nastupila gospodarska kriza, pa se gotovo izjednačio s francuskim i španjolskim.

No, moramo napomenuti da je posljednjih godina porastao interes za ruski, koji je godinama bio potpuno nestao, a nadamo se da će ruski sve više rasti zato što je to jezik jednog velikog i na svjetskoj razini vrlo važnog naroda, rekla je ravnateljica Batinović. 

Izvor: srednja.hr

Educentar koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.